Objavljeno:\u00a0 21. 1. 2016.<\/p>\n
Kako smanjiti negativan utjecaj znanstvenih otkri\u0107a na \u010dovjekov \u017eivot, pitanje je koji si \u010dovjek postavlja svaki dan. Razmi\u0161ljaju\u0107i o odgovorima meni se kao najva\u017enije nametnulo pitanje za\u0161to su znanstvena otkri\u0107a, koja su u po\u010detku stvarala ne\u0161to neophodno za\u00a0 \u017eivot, danas toliko \u010desto predmet negativnog iskori\u0161tavanja i zlouporabe. Ima i dalje znanstvenika koji vlastitim radom do\u0111u do otkri\u0107a koje \u0107e zauvijek promijeniti \u010dovje\u010danstvo, ali i onih koji do\u0111u do otkri\u0107a \u017ertvuju\u0107i druge, nevine osobe, uni\u0161tavaju\u0107i sve njihove snove.<\/p>\n
Treba znati da nisu sva otkri\u0107a \u2013 znanstvena, a o tomu postoje dva gledi\u0161ta. Primjerice, otkri\u0107e nekoga otoka jest otkri\u0107e jer je on otkriven, ali nije to u\u010dinjeno znanstvenim putem. Naime, mo\u017eemo re\u0107i da to nije znanstveno otkri\u0107e jer taj otok nije stvorio znanstvenik, ve\u0107 sama priroda. S druge strane, otkriven je pomo\u0107u istra\u017eivanja za koje je zaslu\u017ena znanost; znanstvenim ga mogu u\u010diniti pripreme i na\u010din tra\u017eenja.<\/p>\n
Primjer znanstvenoga otkri\u0107a kao djela nekoga znanstvenika jest otkri\u0107e tvari koja je u dodiru s drugom tvari i spojena s jo\u0161 mno\u0161tvom drugih rezultirala bombom.\u00a0Tko je kriv zbog posljedica do kojih je ovo otkri\u0107e dovelo? \u010covjek koji je otkrio onu prvu tvar je znanstvenik koji je otkrio ne\u0161to \u0161to ne bi trebalo imati veze s bombom. Drugi znanstvenik je otkrio samo reakciju koja\u00a0je na znanstveni\u00a0 na\u010din tada bila zanimljiva te uop\u0107e ne bi trebala biti zloupotrijebljena. Krivac za zloupotrebu bombe je onaj koji je to poku\u0161ao iskoristiti kako bi nekome zagor\u010dao \u017eivot.<\/p>\n
Name\u0107e se zaklju\u010dak da se negativan utjecaj znanstvenih otkri\u0107a na \u010dovjekov \u017eivot mo\u017ee smanjiti ako smanjimo i potrebu za osvetom, ratom i nemirom, no to zvu\u010di previ\u0161e jednostavno. Ili \u010dovjek mo\u017eda treba manje sanjariti? Ovo je mo\u017eda \u010dudan zaklju\u010dak, no neka istra\u017eivanja govore da \u010dovjek gotovo pola svog vremena sanjari o ne\u010demu \u0161to se nikada ne\u0107e dogoditi. Iz iskustva znam da to kad-tad shvatimo, a onda slijedi frustracija, ljutnja i bijes. A onda se \u010dovjek smiri te odlu\u010di si \u017eivot u\u010diniti boljim. Tra\u017ei ne\u0161to novo dok ne na\u0111e zadovoljstvo koje \u0107e nadoknaditi barem neke izgubljene misli i sve ono vrijeme \u201eba\u010deno u vjetar\u201c. Me\u0111utim, kasnije opet \u010dini ono \u0161to \u0107e po\u017ealiti.<\/p>\n
Sve to vrijedi i za znanstvenike. Ne mora nu\u017eno svoje otkri\u0107e upotrijebiti za ne\u0161to lo\u0161e, ali to mo\u017ee u\u010diniti netko drugi.\u00a0I danas postoje ljudi koji iskori\u0161tavaju otkri\u0107a\u00a0u lo\u0161e svrhe. To se prote\u017ee i prote\u017ee poput domina koji se ru\u0161e, sve dok ne do\u0111u do krajnje to\u010dke koja \u0107e, na\u017ealost, biti predaleko, i \u010dovjeku \u0107e biti prekasno za povratak i razmi\u0161ljanje.<\/p>\n
Napisao: Patrick Vodeni\u010dar, 8.a<\/b><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Objavljeno:\u00a0 21. 1. 2016. Kako smanjiti negativan utjecaj znanstvenih otkri\u0107a na \u010dovjekov \u017eivot, pitanje je koji si \u010dovjek postavlja svaki dan. Razmi\u0161ljaju\u0107i o odgovorima meni se kao najva\u017enije nametnulo pitanje za\u0161to su znanstvena otkri\u0107a, koja su u po\u010detku stvarala ne\u0161to neophodno za\u00a0 \u017eivot, danas toliko \u010desto predmet negativnog iskori\u0161tavanja i zlouporabe. Ima i dalje znanstvenika […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1004,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[41],"tags":[],"class_list":["post-1001","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-odrastanje-3"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1001","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1001"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1001\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1004"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1001"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1001"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1001"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}