Prvi put objavljeno: 10. velja\u010de 2007.<\/p>\n
tiskani KBG, br. 10<\/p>\n
U ovoj rubrici objavljujemo tekstove prethodno tiskane u nekom od starijih brojeva KBG-a koji nam se i danas \u010dine aktualnim i zanimljivim.<\/i><\/p>\n
<\/b><\/p>\n
Mediji mladima serviraju potrebu za le\u017eernim, lagodnim, bezbri\u017enim \u017eivotom, \u017eivotom u izobilju, \u017eivotom putenih u\u017eitaka, a ne \u017eivotom odricanja, materijalne \u0161tednje, rada i predala\u0161tva * Ako se od mladih uglavnom tra\u017ei da se prepuste u\u017eitcima ne\u010dega \u0161to nisu zaradili, onda oni postaju teret roditelja, teret dru\u0161tva u cjelini<\/b><\/p>\n
Mediji su postali vrlo va\u017ean sastavni dio na\u0161ega \u017eivota. Rijetko tko od nas mogao bi zamisliti \u017eivot bez njih. Kako djeluju na nas i koje vrijednosti promoviraju, pitali smo sociologa Antuna \u0160undali\u0107a, profesora sociologije na Ekonomskomu fakultetu u Osijeku.<\/i><\/p>\n
Kako mediji utje\u010du na dru\u0161tvo?<\/b><\/p>\n
Mediji danas imaju klju\u010dnu ulogu na oblikovanje svijesti, osobito mladih. Televizija i internet danas su preuzeli primat u odnosu na druge medije, pa su \u010dak istisnuli utjecaj obitelji u socijalizacijskoj funkciji. Mladi, kao bitan dio dru\u0161tva, danas se usmjeravaju preko poruka, osobito elektronskih medija pa cijelo dru\u0161tvo trpi utjecaj medija, a koji su nekad radili \u0161kola, crkva i obitelj.<\/p>\n
Povodi li se dana\u0161nja mlade\u017e vi\u0161e nego prija\u0161nja?<\/b><\/p>\n
Dana\u0161nja mlade\u017e dakako da se povodi za medijima vi\u0161e nego prija\u0161nja jer su mediji zauzeli ve\u0107i prostor u \u017eivotu mladih nego \u0161to su prije imali. Zna se da danas 5 do 6 % gra\u0111ana na\u0161ega dru\u0161tva \u010dita tiskane medije, dakle novine. Ali vrijeme provedeno pred televizorom i osobito na internetu kod mladih daleko, daleko prema\u0161uje ovaj postotak.<\/p>\n
<\/p>\n
\u017dIVOT PO\u010cIVA NA RADU<\/b><\/p>\n
Kakav je kvalitet medijskoga utjecaja?<\/b><\/p>\n
Javlja se dru\u0161tvena briga oko toga ho\u0107e li mladi biti kvalitetno orijentirani, odnosno ho\u0107e li u svom odgoju usvojiti vrijednosti koje u dru\u0161tvu va\u017ee kao klju\u010dne vrijednosti odre\u0111ene kulture, odre\u0111enoga podneblja, odre\u0111enoga prostora. Naravno da elektronski mediji prenose multikulturalne<\/i> sadr\u017eaje: i one koje nam dolaze sa sjeverno-ameri\u010dkog kontinenta i one iz afri\u010dkog kontinenta, iz Azije itd. Pa je logi\u010dno da i u na\u0161im prostorima dolazi do spoznaje kako i mi postajemo multikulturalno dru\u0161tvo<\/i>, ba\u0161 zato \u0161to mladi preuzimaju brojne sadr\u017eaje iz kultura koje ne pripadaju ovim prostorima.<\/p>\n
Kako se pona\u0161aju tinejd\u017eeri?<\/b><\/p>\n
Pojam tinejd\u017eerstva<\/i> po nekima se prote\u017ee \u010dak i do 30-e godine. Danas se tinejd\u017eeri orijentiraju na neodgovornost i nedisciplinu. Obvezama i vrijednostima dru\u0161tva taj pristup vi\u0161e nije pristup tradicije ovoga podneblja, pa se samim time opet za to okrivljuju<\/i> mediji. Naravno, ne mo\u017eemo medije za sve okrivljavati, nego i samo dru\u0161tvo koje dozvoljava da mediji preuzmu primat u socijalizacijskoj funkciji. Obitelj bi, pored \u0161kole, trebala biti klju\u010dna institucija koja \u0107e mladima pokazati prve smjerove, odnosno prave vrijednosti. Usmjeriti ih na vrijednost rada i odgovornosti u radu. To mediji uglavnom ne \u010dine.<\/p>\n
Name\u0107u li mediji \u017eelju za materijalnim bogatstvom vi\u0161e nego nekad?<\/b><\/p>\n
Itekako. Mediji mladima serviraju potrebu za le\u017eernim, lagodnim, bezbri\u017enim \u017eivotom, \u017eivotom u izobilju, \u017eivotom putenih u\u017eitaka, a ne \u017eivotom odricanja, materijalne \u0161tednje, rada i predala\u0161tva; to je ne\u0161to \u0161to se danas smatra nekakvim ostatkom socijalizma. To, naravno, nije to\u010dno jer suvremeni kapitalizam po\u010diva na radu i materijalnim dobrima stvorenim radom. Ako se od mladih uglavnom tra\u017ei da se prepuste u\u017eitcima ne\u010dega \u0161to nisu zavrijedili, zaradili, onda oni postaju teret roditelja, teret dru\u0161tva u cjelini.<\/p>\n
<\/b><\/p>\n
OBRAZOVANJE IZNAD SVEGA<\/b><\/p>\n
Koje vrijednosti prihva\u0107aju mladi i dru\u0161tvo u cjelini?<\/b><\/p>\n
Pitanje je je li klju\u010dna vrijednost mladima rad, karijera ostvarena iz rada, a ne preko roditeljskih i rodbinskih veza. Je li klju\u010dna vrijednost osnovati obitelj, brinuti se za svoju djecu, je li to nacionalna svijest itd. O tome bi valjalo provesti istra\u017eivanje me\u0111u mladima. Onda bismo dobili pravi uvid jesu li mladi socijalizirani na vrijednosti materijalnih izobilja ili na vrijednosti rada i predala\u0161tva, odnosno karijere. Mlade se danas mora razvijati u smjeru meritokracije<\/i>, tj. vrednovanja rada, talenta, sposobnosti, a ne socijalnog porijekla.<\/p>\n
Svako \u0107e dru\u0161tvo preko obrazovnog sustava zagovarati vrijednosti rada, vrijednosti obrazovanja u suvremenim uvjetima. Obrazovanje je vrijednost iznad svih drugih jer je ono osnova po kojoj pojedinac mijenja svoj socijalni polo\u017eaj, zara\u0111uje bolje ili lo\u0161ije, ve\u0107 prema poslu koji ima. A posao ima uglavnom prema stupnju obrazovanja. U tom smislu bi i na\u0161e dru\u0161tvo moralo biti orijentirano na visoko vrednovanje obrazovanja i rada, a ne onoga \u0161to je stvar pro\u0161losti, recimo politi\u010dke podobnosti, roditeljskih, rodbinskih, prijateljskih veza i sl.<\/p>\n
Marina Bo\u0161njak, 8. c<\/b><\/p>\n
\u0161k. god. 2006.\/2007.<\/b><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prvi put objavljeno: 10. velja\u010de 2007. tiskani KBG, br. 10 U ovoj rubrici objavljujemo tekstove prethodno tiskane u nekom od starijih brojeva KBG-a koji nam se i danas \u010dine aktualnim i zanimljivim. Mediji mladima serviraju potrebu za le\u017eernim, lagodnim, bezbri\u017enim \u017eivotom, \u017eivotom u izobilju, \u017eivotom putenih u\u017eitaka, a ne \u017eivotom odricanja, materijalne \u0161tednje, rada […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1921,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-1920","post","type-post","status-publish","format-gallery","has-post-thumbnail","hentry","category-arhiva","post_format-post-format-gallery"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1920","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1920"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1920\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1921"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}