{"id":1960,"date":"2018-06-02T16:08:28","date_gmt":"2018-06-02T16:08:28","guid":{"rendered":"https:\/\/kbg-retfala.com\/\/?p=1960"},"modified":"2018-06-02T16:08:28","modified_gmt":"2018-06-02T16:08:28","slug":"nina-hrgovic-i-alen-pekic-iz-luksemburga-mastamo-o-kavi-s-prijateljima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/?p=1960","title":{"rendered":"Nina Hrgovi\u0107 i Alen Peki\u0107 iz Luksemburga &#8211; MA\u0160TAMO O KAVI S PRIJATELJIMA"},"content":{"rendered":"<div>\n<p>Objavljeno: 2. 6. 2018.<\/p>\n<p><b>*Nema mnogo kafi\u0107a niti kulture vi\u0161esatnog ispijanja kave. Ljudi jako puno rade i nemaju previ\u0161e slobodnog vremena. Me\u0111utim, ono \u0161to je najva\u017enije \u2013 ovdje se prilikom zapo\u0161ljavanja\u00a0 gleda prvenstveno kvaliteta kandidata, a trud se itekako cijeni i nagra\u0111uje.<\/b><\/p>\n<p><b>*Imati priliku sura\u0111ivati s velikim brojem ljudi iz \u010ditavoga svijeta je ne\u0161to zbilja posebno.<\/b><\/p>\n<p>Biv\u0161i u\u010denici \u201eO\u0160 Retfala\u201c Nina Hrgovi\u0107 i Alen Peki\u0107 danas \u017eive u Luksemburgu. Ispunili su si san o tome da \u0107e sami na\u0107i posao u struci koji ih ispunjava i od kojeg dobro \u017eive. Nina je profesorica engleskog jezika u Europskoj \u0161koli u Luksemburgu, a Alen je voditelj IT projekata u EU instituciji Office des publications koja pripada Europskoj komisiji. Kada nisu u Luksemburgu, rado posjete Osijek i Hrvatsku, no putuju i svijetom. Oni su primjer kako tijekom studija u Osijeku mo\u017ee\u0161 ste\u0107i razna iskustva koja \u0107e te u\u010diniti konkurentnim na tr\u017ei\u0161tu rada Europske unije.<b><\/b><\/p>\n<\/div>\n<p><b>Koja je va\u0161a najljep\u0161a ili najzna\u010dajnija uspomena iz osnovne \u0161kole?<\/b><\/p>\n<p><b>Nina<\/b>: Puno je lijepih uspomena iz osnovne \u0161kole. Iako sam u va\u0161u \u0161kolu krenula u sedmom razredu, stigla sam se u te dvije godine baviti svakakvim aktivnostima i ste\u0107i neke lijepe uspomene. Neka od najdra\u017eih sje\u0107anja vezana su uz maturalac\u00a0 na Lopud na kraju sedmoga razreda, pripreme za natjecanje iz hrvatskog s profesoricom Grigi\u0107, predstava iz engleskog koju je vodila moja razrednica, profesorica Cvijanovi\u0107.<\/p>\n<p><b>Alen<\/b>: Davno je to bilo, tako da se ne mogu mo\u017eda sjetiti nekog odre\u0111enog doga\u0111aja, ali najvi\u0161e cijenim brojna prijateljstva koja su tada nastala. Danas, nakon 15 godina, i dalje sam u kontaktu s velikim brojem prijatelja iz osnovne \u0161kole.<\/p>\n<p><b>Koji vam je bio najdra\u017ei predmet kada ste i\u0161li u \u0161kolu?<\/b><\/p>\n<p><b>Nina<\/b>: Najdra\u017ei su mi bili biologija, hrvatski i engleski jezik. Zvu\u010di pomalo nespojivo, ali biologija mi je oduvijek bila zanimljiva. Volim prirodu i fascinira me kako sve tako sladno funkcionira. S druge strane, jezici su mi oduvijek dobro i\u0161li tako da sam na kraju i odlu\u010dila studirati engleski jezik i knji\u017eevnost.<\/p>\n<p><b>Alen<\/b>: Iako je bio izborni, najdra\u017ei predmet mi je bila informatika \u2013 \u0161to mo\u017eda i ne iznena\u0111uje s obzirom da se danas bavim informatikom. Od malih nogu oduvijek sam visio za kompjuterom tako da mi je taj predmet definitivno bio najdra\u017ei.<\/p>\n<p><b>Sje\u0107ate li se nekog predmeta kojeg uop\u0107e niste voljeli?<\/b><\/p>\n<p><b>Nina<\/b>: Stvarno se ne mogu sjetiti niti jednog predmeta koji mi je bio ba\u0161 mrzak. Ako moram ne\u0161to izdvojiti \u2013 jedino se sje\u0107am da nisam ba\u0161 previ\u0161e u\u017eivala na satovima zemljopisa i povijesti. Nisam preveliki fan \u0161trebanja \u010dinjenica, to mi je nekako bilo dosadno.<\/p>\n<p><b>Alen<\/b>: Ako ba\u0161 moram izabrati, nisam volio predmete poput povijesti, u kojima sam morao bubati \u010dinjenice napamet. Vi\u0161e sam volio predmete poput matematike, fizike i biologije u kojima sam mogao razumjeti temu i onda objasniti svojim rije\u010dima.<\/p>\n<p><b>RAZMJENA JE NE\u0160TO POSEBNO<\/b><\/p>\n<p><b>\u0160to ste studirali i na kojim fakultetima?<\/b><\/p>\n<p><b>Nina<\/b>: Studirala sam engleski jezik i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Osijeku, nastavni\u010dki smjer.<\/p>\n<p><b>Alen<\/b>: Studirao sam poslovnu informatiku na Ekonomskom fakultetu i Agroekonomiku na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<\/p>\n<p><b>Bili ste oboje predsjednici lokalnog odbora studentske udruge AIESEC u Osijeku. Koji je glavni cilj AIESEC-a (za\u0161to postoji)?<\/b><\/p>\n<p><b>Alen i Nina<\/b>: AIESEC je najve\u0107a me\u0111unarodna svjetska udruga studenata, prisutna u vi\u0161e od 110 zemalja svijeta, \u010diji je cilj razvijanje liderskih vje\u0161tina kod mladih ljudi kroz razli\u010dite oblike me\u0111unarodne studentske razmjene i projekte. Lokalni odbor u Osijeku postoji ve\u0107 vi\u0161e od 50 godina.<\/p>\n<p><b>Kada ste vi bili predsjednici AIESEC-a u Osijeku, koliko je otprilike bilo \u010dlanova u<\/b> <b>lokalnom odboru?<\/b><\/p>\n<p><b>Alen i Nina:<\/b> Tijekom oba na\u0161a mandata bilo nas je oko 30 aktivnih \u010dlanova podijeljenih u 5 timova.<\/p>\n<p><b>Jeste li vi ikada sudjelovali u razmjeni studenata?<\/b><\/p>\n<p><b>Nina<\/b>: Budu\u0107i da sam se u AIESEC uklju\u010dila na zavr\u0161im godinama fakulteta, osobno\u00a0 nisam sudjelovala u studentskoj razmjeni, ali sam prisustvovala na velikom broju konferencija. Najdra\u017ea mi je bila studentska konferencija u Talinnu, u Estoniji, gdje se okupilo vi\u0161e od 200 mladih iz \u010ditavog svijeta. Imati priliku sura\u0111ivati s tolikim brojem ljudi iz \u010ditavoga svijeta je ne\u0161to zbilja posebno. S nekima od njih sam i dandanas u kontaktu.<\/p>\n<p><b>Alen<\/b>: Godine 2011. bio sam izabran u selekciji studenata iz cijelog svijeta za CEED (Cultural Envoy for Exchange Development) poziciju na sveu\u010dili\u0161tu Yale u Americi.\u00a0 Tijekom dva mjeseca u Americi radio sam na raznim projektima, mentorirao \u010dlanove izvr\u0161nog odbora AIESEC Yale te dr\u017eao treninge i predavanja ostalim studentima. Naravno, iskoristio sam priliku i da posjetim New York, Boston i Chicago. Iskustvo je bilo fenomenalno; preporu\u010dio bih svima da odu na razmjenu ako imaju priliku.<\/p>\n<p><b>LUKSEMBURG JE URE\u0110ENA DR\u017dAVA<\/b><\/p>\n<p><b>Gdje danas \u017eivite i \u010dime se bavite?<\/b><\/p>\n<p><b>Nina<\/b>: \u017divimo u Luksemburgu. Ja radim kao profesorica engleskog jezika na Europskoj \u0161koli u Luksemburgu. To je internacionalna \u0161kola koja se sastoji od vrti\u0107a, osnovne i srednje \u0161kole, a poha\u0111a ju oko 1500 u\u010denika podijeljenih u nekoliko jezi\u010dnih odjela.<\/p>\n<p><b>Alen<\/b>: Ja radim kao voditelj IT projekata u EU instituciji Office des publications koja spada pod Europsku komisiju. Office des publications je inter-institucionalni ured \u010diji je zadatak objaviti publikacije Europske unije. Temeljne aktivnosti uklju\u010duju proizvodnju i distribuciju pravnih i op\u0107ih publikacija u raznim papirnatim i elektroni\u010dkim formatima, upravljanje raznim web stranicama koje se pru\u017eaju dr\u017eavljanima, vladama i tvrtkama EU, te digitalni pristup slu\u017ebenim informacijama i podacima iz EU.<\/p>\n<p><b>Je li bilo te\u0161ko priviknuti se na \u017eivot u Luksemburgu?<\/b><\/p>\n<p><b>Nina<\/b>: Luksemburg je mala dr\u017eava \u010diji je glavni grad, tako\u0111er Luksemburg, tek ne\u0161to ve\u0107i od Osijeka. Grad je izrazito internacionalan i ve\u0107inu stanovnika \u010dine stranci i doseljenici. U tom smislu se ovdje nikada nisam osje\u0107ala kao stranac i sama prilagodba nije bila te\u0161ka. Moj najve\u0107i strah kada sam se doselila bio je vezan uz pronalazak posla, ali ve\u0107 nakon dva mjeseca prona\u0161la sam prvi posao i od tada sam promijenila nekoliko radnih mjesta.<\/p>\n<p><b>Alen<\/b>: Prilagodba je bila lagana. Iako je grad internacionalan (60% stanovni\u0161tva su stranci) relativno je malen, miran i \u010dak podsje\u0107a na Osijek. Dr\u017eava, a i grad, su izuzetno sre\u0111eni, zelene povr\u0161ine su posvuda, ljudi su susretljivi, jedino je vrijeme lo\u0161e. Naj\u010de\u0161\u0107a prognoza za Luxembourg je na\u017ealost ki\u0161a.<\/p>\n<p><b>Koje su glavne razlike izme\u0111u Osijeka i Luksemburga?<\/b><\/p>\n<p><b>Alen i Nina<\/b>: Luksemburg je vrlo ure\u0111ena dr\u017eava i ve\u0107ina stvari je jednostavnija i br\u017ea nego u Osijeku. Primjerice, sve lije\u010dni\u010dke ordinacije su privatne pa je usluga puno br\u017ea i bolja, a dr\u017eava sufinancira zdravstvene usluge. Sve birokratske usluge su informatizirane, nema vi\u0161esatnog \u010dekanja na \u0161alterima kao kod nas. S druge strane, najve\u0107i problem su izrazito visoke stanarine, \u017eivot u gradu je vrlo skup, posebno kada su u pitanju uslu\u017ene djelatnosti, odlazak u restorane i sl. Trgovine radnim danom rade naj\u010de\u0161\u0107e do 18 sati, nedjeljom su sve zatvorene. Nema toliko kafi\u0107a niti kulture vi\u0161esatnog ispijanja kave. Ljudi jako puno rade i nemaju previ\u0161e slobodnog vremena. Me\u0111utim, ono \u0161to je meni osobno najva\u017enije \u2013 ovdje se prilikom zapo\u0161ljavanja\u00a0 gleda prvenstveno kvaliteta kandidata, a trud se itekako cijeni i nagra\u0111uje.<\/p>\n<p><b>NE\u0106U S DIPLOMOM OD VRATA DO VRATA<\/b><\/p>\n<p><b>\u0160to vam najvi\u0161e nedostaje iz Osijeka?<\/b><\/p>\n<p><b>Alen i Nina<\/b>: Najvi\u0161e nam nedostaju obitelj i prijatelji. \u017divjeti u stranoj zemlji, daleko od dragih ljudi nije jednostavno. \u010cesto ma\u0161tamo o kavi prijateljima s kojima se mogu dobrano napri\u010dati (i to na hrvatskom jeziku!)<\/p>\n<p><b>Znate li \u0161to o \u0161kolstvu u Luksemburgu?<\/b><\/p>\n<p><b>Nina<\/b>: Radila sam na dvije srednje \u0161kole u Luksemburgu tako da znam pone\u0161to. Prvo, ovdje postoje dr\u017eavne srednje \u0161kole koje su besplatne i u kojima rade nastavnici koji su luksembur\u0161ki dr\u017eavljani. Ove \u0161kole prate nacionalni program koji stavlja veliki naglasak na jezicima pa u\u010denici od najranije dobi u\u010de luksembur\u0161ki, francuski i njema\u010dki jezik. U srednjoj \u0161koli po\u010dinju u\u010diti i engleski. S druge strane, postoji i nekoliko internacionalnih privatnih \u0161kola te dvije europske \u0161kole u kojima se \u0161koluju djeca zaposlenika Europske unije.<\/p>\n<p>Op\u0107enito govore\u0107i, ovda\u0161nji \u0161kolski sustav znatno se razlikuje od na\u0161ega. Prvo, djeca u osnovnu \u0161kolu ovdje kre\u0107u ne\u0161to ranije. Osnovna \u0161kola traje 6 godina te djeca s 11 godina kre\u0107u u srednju \u0161kolu koja traje do 18 godine \u017eivota. \u00a0Ve\u0107ina u\u010denika u Luksemburgu po zavr\u0161etku \u0161kole govori najmanje \u010detiri jezika! Me\u0111utim, u\u010denici luksembur\u0161kih \u0161kola na PISA testiranju do sada nisu postizali zapa\u017eene rezultate pa se i ovdje vodi diskusija oko u\u010dinkovitosti obrazovnog sustava.<\/p>\n<p><b>Koji je va\u0161 najve\u0107i uspjeh u \u017eivotu?<\/b><\/p>\n<p><b>Nina<\/b>: Te\u0161ko pitanje! Uvijek sam u \u017eivotu bila perfekcionist kada je \u0161kola u pitanju i bavila se svakakvim aktivnostima, me\u0111utim, put u nepoznato i snala\u017eenje u stranoj zemlji o kojoj prije dolaska nisam znala gotovo ni\u0161ta bio je dosada najve\u0107i izazov. Iako je bilo te\u0161kih trenutaka, vjerujem da sam se uspje\u0161no nosila sa svim izazovima i danas mogu re\u0107i da sam uistinu zadovoljna i zahvalna na svemu \u0161to sam postigla do sada.<\/p>\n<p><b>Alen<\/b>: Ponosan sam \u0161to sam si osigurao \u017eivot kakav sam i htio. Rekao sam si da nakon fakulteta ne\u0107u biti jo\u0161 samo jedan student s diplomom u ruci koji ide od vrata do vrata i moli da ga netko primi. Brojne aktivnosti tijekom studiranja (AIESEC, Microsoft Student Partner, demonstrator na fakultetu, projekti u Americi, brojni seminari i konferencije, rektorova nagrada, top 100 studenata itd.) omogu\u0107ile su mi da nakon fakulteta biram koji posao \u017eelim. Danas sam sretno o\u017eenjen, radim posao koji volim, a ve\u0107inu slobodnog vremena provodim putuju\u0107i po svijetu.<\/p>\n<p align=\"right\">Razgovarala: <b>Katarina Galinec, 6.d<\/b><\/p>\n<p style=\"text-align: left;\" align=\"right\"><a href=\"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Nina-With-students-Cake-sale-at-school.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-1963\" src=\"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Nina-With-students-Cake-sale-at-school.jpg\" alt=\"Nina With students - Cake sale at school\" width=\"723\" height=\"510\" srcset=\"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Nina-With-students-Cake-sale-at-school.jpg 723w, https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Nina-With-students-Cake-sale-at-school-300x212.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 723px) 100vw, 723px\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: left;\" align=\"right\"><a href=\"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Alen-at-work-web.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-1965\" src=\"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Alen-at-work-web.jpg\" alt=\"Alen at work web\" width=\"723\" height=\"483\" srcset=\"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Alen-at-work-web.jpg 723w, https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Alen-at-work-web-300x200.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 723px) 100vw, 723px\" \/><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Objavljeno: 2. 6. 2018. *Nema mnogo kafi\u0107a niti kulture vi\u0161esatnog ispijanja kave. Ljudi jako puno rade i nemaju previ\u0161e slobodnog vremena. Me\u0111utim, ono \u0161to je najva\u017enije \u2013 ovdje se prilikom zapo\u0161ljavanja\u00a0 gleda prvenstveno kvaliteta kandidata, a trud se itekako cijeni i nagra\u0111uje. *Imati priliku sura\u0111ivati s velikim brojem ljudi iz \u010ditavoga svijeta je ne\u0161to zbilja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1961,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"footnotes":""},"categories":[74],"tags":[],"class_list":["post-1960","post","type-post","status-publish","format-gallery","has-post-thumbnail","hentry","category-poznati-retfalcani","post_format-post-format-gallery"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1960"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1960\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1961"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}