*Iznimno je bitno mladim g<\/b>eneracijama objasniti va\u017enost medija i njihova utjecaja, pri \u010demu se to mora \u010diniti njihovim jezikom, pribli\u017eavanjem njima. Smatram kako bi bilo jako va\u017eno predmet Medijska pismenost ili Medijski odgoj uvesti ve\u0107 od ranih razreda osnovne \u0161kole kao obvezan ili barem izborni predmet<\/b>.<\/p>\n
*Umjesto u svrhu pove\u0107anja razine obrazovanja, nerijetko putem Googlea ili dru\u0161tvenih mre\u017ea mladi tra\u017ee za njih beskorisne ili trivijalne informacije, primjerice s kim hoda<\/i> koja glumica ili glumac ili koliko zara\u0111uje koja nogometna zvijezda. Na\u017ealost, mladi mnogo vremena na medije tro\u0161e pogre\u0161no i bespotrebno.<\/b><\/p>\n
Kao dugogodi\u0161nji novinar Jutarnjega lista i Glasa Slavonije, a posljednjih nekoliko godina predava\u010d niza kolegija iz domene medijske kulture na Odjelu za kulturologiju Sveu\u010dili\u0161ta J. J. Strossmayera, Tomislav Levak zaista ima \u0161to re\u0107i o masovnim medijima. Pro\u010ditajte \u0161to nam je sve rekao o ovoj danas toliko va\u017enoj temi.<\/p>\n
Koliko danas mediji utje\u010du na mlade? Je li taj utjecaj ja\u010di nego roditeljski?<\/b><\/p>\n
To je vrlo te\u0161ko procijeniti. No, utjecaj medija je prili\u010dno velik i smatram da je ve\u0107i od utjecaja roditelja. Danas su mladi okru\u017eeni medijima i \u201ebombardirani\u201c razli\u010ditim medijskim porukama. Drugi je razlog \u0161to danas, kada se brzo \u017eivi, mnogi roditelji imaju problema s osiguravanjem egzistencije i u mnogim se slu\u010dajevima ne stignu (\u010dast iznimkama) baviti djecom, a osobito ne mogu kontrolirati kojim su sve medijskim utjecajima izlo\u017eeni. Osim toga, dana\u0161nje generacije manje \u010ditaju korisnu i obrazovnu literaturu. \u010cetvrti je razlog \u0161to su u suvremenom dru\u0161tvu mnoge tradicionalne vrijednosti naru\u0161ene, zbog \u010dega je i uloga roditelja zna\u010dajno umanjena. Sve navedeno ne bi bio toliki problem kada bi utjecaj medija bio isklju\u010divo pozitivan, ali praksa pokazuje da je situacija druk\u010dija.<\/p>\n
Za\u0161to mediji i dru\u0161tvene mre\u017ee imaju toliki utjecaj na mlade?<\/b><\/p>\n
Mladi su izlo\u017eeni medijima osjetno vi\u0161e nego prethodne generacije. Nekada su glavni masovni mediji bile novine pa radio pa televizija, a koli\u010dinu njihove konzumacije mogli ste ograni\u010diti. Primjerice, da ne \u010ditate novine ili ne palite radio ili televiziju. Danas je postalo gotovo nemogu\u0107e isklju\u010diti se od informacija putem medija. Mnogi se, poslovno i\/ili privatno, koriste ra\u010dunalima i\/ili tabletima putem kojih, preko interneta, sti\u017eu do \u017eeljenih informacija ili onih koje im same dolaze. S druge strane, danas gotovo svi \u2013 pa i sve mla\u0111i – posjeduju \u201epametne\u201c telefone, putem kojih su skoro pa neprestano \u201euklju\u010deni\u201c. Tako\u0111er, promijenio se i na\u010din komunikacije \u2013 iz jednosmjerne (od medija prema javnosti, odnosno prema publici) u dvosmjernu (svi prema svima), \u0161to se najbolje mo\u017ee vidjeti na primjeru dru\u0161tvenih mre\u017ea. Na taj se na\u010din informacije \u0161ire mnogo br\u017ee, pa i one u svrhu propagande i manipulacije. Ako tome dodamo znanstveno provjerenu \u010dinjenicu kako pozornost mladoga \u010dovjeka danas u prosjeku traje samo osam (8) sekundi, a potom ve\u0107 tra\u017ei novi podra\u017eaj, onda cjelokupna slika postaje jasna.<\/p>\n
<\/p>\n
MEDIJE \u010cESTO POGRE\u0160NO KORISTE<\/b><\/p>\n
Je li dobro \u0161to su mladi toliko povezani s medijima? Koliko oni vremena bespotrebno tro\u0161e na medije?<\/b><\/p>\n
Dana\u0161nje generacije na\u010delno su u prednosti jer su im ve\u0107 u ranoj dobi mnoga znanja i informacije puno dostupniji nego prethodnicima. No mediji su umnogome izgubili svoju osnovnu namjenu – nekada su tri osnovne funkcije medija bile informiranje, educiranje i zabava – i posredstvom masovnih medija nerijetko se \u0161ire namjerno ili slu\u010dajno neprovjerene i neto\u010dne informacije. Osim toga, mladi danas dostupnost medija \u010desto pogre\u0161no koriste. Umjesto u svrhu pove\u0107anja razine obrazovanja, nerijetko putem Googlea ili dru\u0161tvenih mre\u017ea tra\u017ee za njih beskorisne ili trivijalne informacije, primjerice s kim hoda<\/i> koja glumica ili glumac ili koliko zara\u0111uje koja nogometna zvijezda. Dakle, na \u017ealost, mladi mnogo vremena na medije tro\u0161e bespotrebno.<\/p>\n
Kako nasilje u medijima utje\u010de na razvoj djece?<\/b><\/p>\n
Nije nikakva tajna kako pove\u0107ano prikazivanje nasilja u medijima (u \u010demu prednja\u010de televizija, internet i osobito komercijalni filmovi, tzv. blockbusteri) negativno utje\u010de na razvoj djece. Rezultati niza istra\u017eivanja potvr\u0111uju kako je poja\u010dano prikazivanje sve ve\u0107ega nasilja u medijima dovelo do pojave poja\u010dane agresije kod djece. Ulazak tolike koli\u010dine nasilja u masovne medije doveo je i do toga da se \u0161ira javnost jednostavno naviknula na nasilne scene, koje su im postale normalne, \u0161to je opasno i upozoravaju\u0107e iz vi\u0161e razloga.<\/p>\n
Mo\u017eete li usporediti odnos mladih s medijima nekad i danas?<\/b><\/p>\n
Nije jednako mislimo li pod \u201emladi\u201c na djecu, tinejd\u017eere ili one ne\u0161to starije. No univerzalno se mo\u017ee re\u0107i kako se, bez obzira na dob, odnos mladih prema medijima promijenio. U ve\u0107ini slu\u010dajeva mediji \u2013 osobito internet i dru\u0161tvene mre\u017ee \u2013 slu\u017ee za konzumaciju zabavnih i trivijalnih sadr\u017eaja, a mnogo manje za informiranje i educiranje. Djeca ve\u0107 od rane dobi internet koriste uglavnom za igranje igrica (i to online<\/i>, umre\u017eeni), slu\u0161anje glazbe te \u201eskidanje\u201c i gledanje serija i filmova. O kontinuiranom pra\u0107enju drugih sadr\u017eaja, poput tzv. influencera<\/i> na YouTube kanalu, ne\u0107u ni govoriti… Ponavljam, ovo ne bi bilo ni\u0161ta lo\u0161e, samo kada bi bilo umjereno.<\/p>\n
<\/p>\n
MALIM KORACIMA DO PROMJENA<\/b><\/p>\n
Kako Vi, kao predava\u010d medijske kulture, mo\u017eete pridonijeti da se utjecaj medija usmjeri pozitivno?<\/b><\/p>\n
Budu\u0107i da sam prakti\u010dno iskusio \u017eivot u medijima, trudim se svoja iskustva prenijeti studenticama i studentima, u pozitivnom smislu. Premda su ti poku\u0161aji katkad \u201eborba s vjetrenja\u010dama\u201c, ne mislim odustati. Iznimno je bitno mladim generacijama objasniti va\u017enost medija i njihova utjecaja, pri \u010demu se to mora \u010diniti njihovim jezikom, pribli\u017eavanjem njima. Smatram kako bi bilo jako va\u017eno predmet Medijska pismenost ili Medijski odgoj uvesti ve\u0107 od ranih razreda osnovne \u0161kole kao obvezan ili barem izborni predmet. To bi cijeloj populaciji, ne samo budu\u0107im medijskim djelatnicima ili stru\u010dnjacima, barem malo pobudilo svijest o ja\u010dini utjecaja medija i potencijalnim prednostima i opasnostima. Nedavno su diljem Hrvatske organizirani prvi Dani medijske pismenosti koji su potvrdili koliko je niska razina svijesti ve\u0107ine gra\u0111ana o medijskom utjecaju. Kao predava\u010d medijske kulture, utjecaj medija pozitivno usmjeravam svakodnevnim komuniciranjem s kolegama iz medija, raspravama, razmjenom mi\u0161ljenja… Mo\u017eda se ne \u010dini mnogo, ali do velikih promjena u pravilu se dolazi malim koracima, postupno, ne naglo.<\/p>\n
Koja je uloga roditelja u medijskom odgoju djece?<\/b><\/p>\n
Uloga roditelja na ovom podru\u010dju i dalje je velika. Roditelji bi trebali kod djece od rane dobi razvijati osje\u0107aj odgovornosti u konzumaciji medijskih sadr\u017eaja. Trebali bi postaviti jasne granice \u0161to je i u kojoj koli\u010dini po\u017eeljno konzumirati, a \u0161to ne. Naravno, to se ne smije raditi na silu, jer \u0107e se posti\u0107i kontraefekt, odnosno otpor ili namjerna konzumacija nepo\u017eeljnih medijskih sadr\u017eaja zbog osje\u0107aja da je posrijedi \u201ezabranjeno vo\u0107e\u201c. Roditelji nikako ne smiju olako uzimati \u010dinjenicu da im je dijete previ\u0161e za ra\u010dunalom ili na mobitelu \u0161to dio njih, na \u017ealost, \u010dini.<\/p>\n
<\/p>\n
INFORMACIJE TREBA FILTRIRATI <\/b><\/p>\n
Kako mediji sami mogu potaknuti promjene?<\/b><\/p>\n
Danas ovo na prvi pogled izgleda kao utopija. No mediji bi mogli samo potaknuti promjene kada bi se vratili svojim tradicionalnim, izvornim, danas ve\u0107 pomalo izgubljenim vrijednostima kao \u0161to su jednostavnost, izravnost, nepristranost, objektivnost i druge. Bilo bi odli\u010dno kada bi se urednicima i novinarima mogla u ve\u0107oj mjeri vratiti njihova nekada\u0161nja uloga tzv. gatekeepera<\/i>, odnosno osoba koje filtriraju informacije i odlu\u010duju koje su toliko va\u017ene da se s njima upozna \u0161ira javnost. Pri tome nikako ne mislim na cenzuru u bilo kojem obliku, ve\u0107 upravo filter, u svrhu \u201e\u010di\u0161\u0107enja\u201c javnoga prostora od nepotrebnih i banalnih vijesti. No mislim da je u ovome dobu interneta, dru\u0161tvenih mre\u017ea i virtualne realnosti danas nemogu\u0107e vratiti \u201ekota\u010d unatrag\u201c.<\/p>\n
Dugo ste bili novinar. Kada i kako vas je po\u010delo zanimati novinarstvo?<\/b><\/p>\n
Budu\u0107i da je moja majka bila poznata novinarka, i da sam to zanimanje od ranoga djetinjstva do\u017eivljavao iz blizine, mo\u017ee se re\u0107i – vrlo rano. Osim \u010dinjenice da nedjeljom nismo mogli imati obiteljski ru\u010dak jer je mama \u010desto bila de\u017eurna, sve ostalo mi se vi\u0161e-manje svi\u0111alo. Dinami\u010dnost, zanimljivost, upoznavanje velikoga broja ljudi… S obzirom da sam od malih nogu pokazivao sklonost (ka\u017eu, i talent) ka pisanju \u2013 vjerojatno je u pitanju i neka genetska predispozicija – onda nije bilo \u010dudno da sam, kada sam pao<\/i> tre\u0107u godinu na studiju Pravnoga fakulteta (to nije bio fakultet za mene, definitivno), po\u010deo raditi kao novinar. Prvo honorarno, a onda profesionalno. Danas, kada radim kao nastavnik na fakultetu, iznimno mi je drago da sam se aktivno bavio novinarstvom.<\/p>\n
Kakav bi trebao biti novinar?<\/b><\/p>\n
Tu je odgovor vrlo precizan: znati\u017eeljan, objektivan, kriti\u010dan i, \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e, nepristran. Va\u017ena je osobina i upornost, ali ne u smislu napadnosti. Va\u017eno je i biti spreman na \u010dinjenicu da niti jedan radni dan nije isti i da radnoga vremena zapravo nema. S druge strane, tu koli\u010dinu uzbudljivosti i zanimljivosti ne pru\u017ea mnogo poslova, odnosno zanimanja. Osje\u0107am kako mi je novinarstvo doslovce \u201eu\u0161lo pod ko\u017eu\u201c i ne znam ho\u0107u li ga se ikada rije\u0161iti. Iskreno \u2013 to i ne \u017eelim.<\/p>\n
Razgovarala: Nika I\u0161tokovi\u0107, 6. a<\/b><\/p>\n
ZA ONE KOJI \u017dELE ZNATI VI\u0160E<\/b><\/p>\n
Tomislav Levak<\/b><\/p>\n
Kako masovni mediji manipuliraju ljudima<\/b><\/p>\n
Premda masovni mediji imaju u prvom redu pozitivan predznak i funkciju, postoje razli\u010diti na\u010dini na koje oni manipuliraju ljudima. Dio medijskih stru\u010dnjaka poznatoga ameri\u010dkoga lingvista i filozofa Noama Chomskog<\/b> smatra populistom, ali mi\u0161ljenja sam da je on dobro definirao deset strategija manipulacije ljudima putem medija. To su redom:<\/p>\n
1. Preusmjeravanje pa\u017enje<\/b> – pa\u017enju javnosti treba preusmjeravati s va\u017enih problema na neva\u017ene<\/p>\n
2. Stvaranje problema<\/b> – treba umjetno stvoriti problem da bi dio javnosti reagirao na njega<\/p>\n
3. Postupnost promjena<\/b> – da bi javnost pristala na neku neprihvatljivu mjeru, treba ju uvoditi postupno, \u201cna \u017eli\u010dicu\u201d, mjesecima i godinama<\/p>\n
4. Odlaganje<\/b> – jo\u0161 jedan na\u010din za pripremanje javnosti na nepopularne promjene jest da ih se najavi unaprijed, mnogo ranije<\/p>\n
5. Upotreba dje\u010djega jezika<\/b> – kada se odraslima obra\u0107a dje\u010djim jezikom, oni lak\u0161e potiskuju kriti\u010dku vijest i poruka ima sna\u017enije djelovanje<\/p>\n
6. Bu\u0111enje emocija<\/b> -zlouporaba emocija kako bi one nadvladale razumno prosu\u0111ivanje<\/p>\n
7. Neznanje<\/b> – kvaliteta informiranja ni\u017eih dru\u0161tvenih slojeva treba biti \u0161to ni\u017ea<\/p>\n
8. Veli\u010danje gluposti<\/b> – treba uvjeravati ljude kako je u modi i po\u017eeljno biti glup, vulgaran i neuk<\/p>\n
9. Stvaranje osje\u0107aja krivice<\/b> – treba uvjeriti svakoga pojedinca da je samo i isklju\u010divo on odgovoran za vlastite probleme i nesre\u0107u<\/p>\n
10. Zloupotreba znanja<\/b> – u svrhu manipulacije ljudima putem medija.<\/p>\n
<\/p>\n
Premda se Chomsky u ovim strategijama vi\u0161e bavio na\u010dinima na kojima ne sami mediji, nego vladaju\u0107i putem medija mogu manipulirati ljudima, nadam se da ste zadovoljni odgovorom. Osobito jer se u ovim strategijama mogu prepoznati mnogi aktualni doga\u0111aji i u Hrvatskoj.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
*Iznimno je bitno mladim generacijama objasniti va\u017enost medija i njihova utjecaja, pri \u010demu se to mora \u010diniti njihovim jezikom, pribli\u017eavanjem njima. Smatram kako bi bilo jako va\u017eno predmet Medijska pismenost ili Medijski odgoj uvesti ve\u0107 od ranih razreda osnovne \u0161kole kao obvezan ili barem izborni predmet. *Umjesto u svrhu pove\u0107anja razine obrazovanja, nerijetko putem Googlea […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1985,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-1984","post","type-post","status-publish","format-gallery","has-post-thumbnail","hentry","category-arhiva","post_format-post-format-gallery"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1984"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1984\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1985"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2013-2018\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}