Roditelji mogu odbiti cijepljenje svoje djece i tako ih izlo\u017eiti \u017eivotno opasnim infekcijama i bolestima od kojih bi djeca ina\u010de na jednostavan i bezopasan na\u010din bila za\u0161ti\u0107ena cijepljenjem.<\/strong><\/p>\n\n\n\n O dje\u010djim bolestima i o tome kolika\nje va\u017enost cijepljenja za zdravlje svih nas razgovarali smo s Igorom Bereckim, <\/strong>dr.\nmed., pedijatrom-intenzivistom u osje\u010dkom Klini\u010dkom bolni\u010dkom centru.<\/em><\/em><\/p>\n\n\n\n Koje su naj\u010de\u0161\u0107e, a koje najopasnije dje\u010dje bolesti? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Naj\u010de\u0161\u0107e\nbolesti u dje\u010djoj dobi su blage respiratorne infekcije ili prehlade, kako ih\nnazivamo u svakodnevnom govoru. Procjenjuje se da se tijekom prve godine \u017eivota\nsvako dijete razboli od prehlade prosje\u010dno 8 do 12 puta. Osim \u0161to su na\u010delno\nbezazlene, prehlade su s jedne strane i korisne, jer predstavljaju prirodan i\nneopasan na\u010din razvoja i ja\u010danja djetetovog imunosnog sustava.<\/p>\n\n\n\n S druge\nstrane, opasne bolesti dje\u010dje dobi nisu toliko \u010deste, barem ne u zadnjih\npedesetak godina otkako je uvedeno obavezno cijepljenje protiv onih\nnajopasnijih, koje su prije masovnog uvo\u0111enja cijepljenja izazivale visok\npostotak smrtnosti ili trajnih posljedica po zdravlje djece. To su bolesti koje\ndanas sre\u0107om rijetko vi\u0111amo: difterija, tetanus, hripavac, dje\u010dja paraliza, ospice,\nrubela, tuberkuloza… <\/p>\n\n\n\n Kako se prenose dje\u010dje zarazne\nbolesti i po kojim ih simptomima mo\u017eemo prepoznati? Kako ih se mo\u017ee sprije\u010diti\nili barem smanjiti rizik njihove pojave?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na\u010dini\npreno\u0161enja zaraznih bolesti su raznovrsni: neke se prenose kaplji\u010dnim putem (u\niska\u0161ljaju ili izdahnutom zraku), neke izravnim kontaktom s oboljelima ili\nputem krvi, a neke zbog nepridr\u017eavanja osnovnih higijenskih mjera kao \u0161to su\npranje ruku nakon nu\u017ede i prije jela. Isto tako su raznovrsni i njihovi\nsimptomi, \u010dije nabrajanje bi zauzelo previ\u0161e prostora. <\/p>\n\n\n\n Poznavanje\nna\u010dina preno\u0161enja i provo\u0111enje op\u0107ih mjera za\u0161tite od infekcije (no\u0161enje maske\nu slu\u010daju kaplji\u010dnih infekcija, pranje i dezinfekcija ruku, higijensko\npostupanje s namirnicama koje koristimo za hranu\u2026) mogu u prili\u010dnoj mjeri\nsmanjiti rizik obolijevanja, a cijepljenje (vakcinacija) je naju\u010dinkovitiji\nna\u010din za stvaranje obrambenog \u201ezida\u201c prema takvim bolestima. Cijepljena osoba\n\u0107e vrlo rijetko biti inficirana uzro\u010dnikom protiv kojega je primila cjepivo, a ako\nse ipak razboli, tijek bolesti bit \u0107e daleko bla\u017ei i bezopasniji.<\/p>\n\n\n\n JEDNO OD NAJVE\u0106IH DOSTIGNU\u0106A ZNANOSTI<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kada su se cjepiva pojavila? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Cijepljenje\nkao pojam i medicinski postupak poznato je preko 200 godina. Prvo cjepivo bilo\nje ono protiv velikih boginja \u2013 nekada vrlo smrtonosne i te\u0161ke bolesti koja je\ndanas zahvaljuju\u0107i cijepljenju prakti\u010dki iskorijenjena u cijelom svijetu. U ta\ndva stolje\u0107a, stalnim radom istra\u017eiva\u010da i znanstvenika, stvarana su nova\ncjepiva protiv velikog broja bolesti, a s vremenom su usavr\u0161avana, unapre\u0111ivana\ni pobolj\u0161avana. Ve\u0107ina danas kori\u0161tenih cjepiva stvorena je unazad par\ndesetlje\u0107a, a cijepljenje se s pravom naziva jednim od najve\u0107ih dostignu\u0107a\nznanosti, medicine i op\u0107enito civilizacije.<\/p>\n\n\n\n Kako cjepiva poma\u017eu u za\u0161titi od bolesti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Slikovito re\u010deno, na\u0161 imunosni sustav je poput neiskusnog i\nskromno naoru\u017eanog ratnika koji iskustvo u borbi s bole\u0161\u0107u mo\u017ee ste\u0107i na opasan\ni te\u017eak na\u010din tako da se zaista razboli, ali uz rizik nastanka te\u0161kih\nposljedica, invaliditeta, pa i smrti \u2013 ba\u0161 kao i svaki ratnik u pravom\nratovanju. A cjepivo je ne\u0161to poput ratni\u010dke obuke u miru: stvaranje vrhunskog\ni u\u010dinkovitog ratni\u010dkog iskustva kojega na\u0161 imunosni sustav mo\u017ee ste\u0107i bez\nizravnog susreta s neprijateljem, bez prebolijevanja prave bolesti, pod\nkontroliranim i nadziranim uvjetima, uz minimum rizika od posljedica. Cjepiva\nuspje\u0161no \u201etreniraju\u201c na\u0161 obrambeni sustav da bude sna\u017ean i vrlo uspje\u0161an borac\nprotiv bolesti radi kojih se cijepimo.<\/p>\n\n\n\n Cjepiva su pametan, domi\u0161ljat i\nzdravstveno siguran na\u010din da se organizam cijepljenog djeteta ‘opremi’\nimunolo\u0161kom snagom za samostalnu borbu protiv bolesti radi kojih se cijepi.\nUmjesto da dijete stvara trajni imunitet na te\u017ei i opasniji na\u010din (putem\nprebolijevanja prave bolesti), cijepljenje predstavlja daleko bezopasniju\nimitaciju \u201eprave\u201c bolesti. U cijepljene osobe stvara se sna\u017ean imunitet, ali\nbez simptoma obolijevanja i bez posljedica koje bolest mo\u017ee uzrokovati.<\/p>\n\n\n\n ZARAZNE BOLESTI BILE SU VODE\u0106I RAZLOG UMIRANJA MLADIH<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n Koliko je\nproduljen prosje\u010dan ljudski vijek otkad postoje cjepiva?<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n Statistike ka\u017eu da su ljudi u na\u0161im krajevima prije dvjesto godina prosje\u010dno \u017eivjeli tek 35 godina, a danas prosje\u010dni \u017eivotni vijek u Europi iznosi preko 80 godina. Ipak, treba naglasiti da je za to zaslu\u017ean ve\u0107i broj pozitivnih \u010dimbenika: od pobolj\u0161anja kvalitete prehrane i sanitarnih uvjeta (teku\u0107a voda, higijena, kanalizacija), preko suvremenije i dostupnije medicinske skrbi (u \u0161to spada i cijepljenje), pa sve do boljeg pridr\u017eavanja zdravih \u017eivotnih navika zbog vi\u0161e razine edukacije. No, ako pogledamo nekada\u0161nje uzroke smrtnosti, vidjet \u0107emo kako su prije dvjesto godina upravo zarazne bolesti bile vode\u0107i razlog umiranja osoba i djece, \u0161to je danas otklonjeno pobolj\u0161anjem medicinske skrbi i uvo\u0111enjem cijepljenja protiv nekada smrtonosnih infekcija.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Koji su najva\u017eniji razlozi za cijepljenje? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Osim onog o\u010diglednog i logi\u010dnog razloga \u2013 da bismo kao\npojedinci bili za\u0161ti\u0107eni od te\u0161kih, opasnih ili smrtonosnih bolesti \u2013 jedan od\nva\u017enih razloga za cijepljenje je i stvaranje takozvane kolektivne imunosti.\nKolektivna imunost (ili imunitet zajednice) je pojava da se zarazna bolest ne\nmo\u017ee \u0161iriti ukoliko postoji dovoljan broj cijepljenih osoba \u010dija otpornost\nprotiv bolesti slu\u017ei kao \u0161tit protiv epidemijskog, masovnog pro\u0161irivanja te bolesti.\nZato se i ka\u017ee da cijepljenje nije samo postupak koji od infekcije za\u0161ti\u0107uje\npojedince, nego \u0161titi i cijelo dru\u0161tvo, zajedno s onim osobama koje iz\nodre\u0111enih razloga nisu mogle biti cijepljene: sasvim mala djeca, osobe\nalergi\u010dne na sastojke cjepiva ili one koje boluju od rijetkih bolesti imuniteta\nkod kojih cijepljenje nije po\u017eeljno.<\/p>\n\n\n\n Protiv kojih se dje\u010djih bolesti preporu\u010duje cijepljenje? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Danas se u Hrvatskoj djeca cijepe kroz takozvani program\nobaveznog cijepljenja (poznat i kao \u201ekalendar cijepljenja\u201c) protiv jedanaest\nzaraznih bolesti: difterije,\ntetanusa, hripavca, dje\u010dje paralize, ospica, zau\u0161njaka, rubele, tuberkuloze,\nhepatitisa B, bolesti izazvanih bakterijom Haemophilus influenze tipa B i\nbolesti izazvanih pneumokokom. <\/p>\n\n\n\n Osim njih,\npostoje i takozvana neobavezna cjepiva protiv bolesti kao \u0161to su rotavirusna\ncrijevna infekcija, vodene kozice (varicelle), hepatitis A, upala mozga koju\nprenose krpelji (krpeljni encefalitis), HPV (humani papiloma-virus), gripa\u2026\nCijepljenja protiv tih bolesti preporu\u010dena su tzv. rizi\u010dnim skupinama i pojedincima koji su posebno\nosjetljivi na infekcije ili boluju od nekih kroni\u010dnih bolesti radi kojih imaju\npove\u0107an rizik od obolijevanja.<\/p>\n\n\n\n TRAGI\u010cNI PRIMJERI POJAVE OSPICA I HRIPAVCA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za\u0161to je\nva\u017eno da djeca prime sva preporu\u010dena cjepiva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Va\u017enost\ncijepljenja u ranoj dje\u010djoj i \u0161kolskoj dobi vidljiva je i iz toga \u0161to je osnovni\nprogram cijepljenja obavezan, odnosno propisan od strane dr\u017eave kako bi se\nosiguralo da \u0161to ve\u0107i broj djece bude za\u0161ti\u0107en od navedenih te\u0161kih bolesti koje\nmogu izazvati te\u0161ke simptome ili ostaviti trajne nepopravljive posljedice na\nzdravlje, a u najte\u017eim oblicima i uzrokovati smrt. A, kako je ve\u0107 re\u010deno,\nukoliko se postigne dovoljan postotak procijepljenosti pojedinaca, tada \u0107e i\ncijelo dru\u0161tvo biti za\u0161ti\u0107eno od masovnog, epidemijskog \u0161irenja navedenih\nzaraznih bolesti.<\/p>\n\n\n\n Ponekad se mo\u017ee \u010duti mi\u0161ljenje kako tih bolesti danas vi\u0161e\nuop\u0107e nema ili ih se vi\u0111a vrlo rijetko, u blagom obliku, pa se brzopleto\nzaklju\u010duje kako bi se zbog toga moglo i prekinuti s provo\u0111enjem obaveznog cijepljenja. No takav stav je\npogre\u0161an, jer se pritom zaboravlja najva\u017enije: te bolesti rje\u0111e vi\u0111amo upravo\nzbog cijepljenja i postojanja dovoljnog broja cijepljenih osoba. Da je tome\ntako, pokazalo se na tragi\u010dnim primjerima pojave epidemijskog obolijevanja na\nstotine i tisu\u0107e djece od hripavca i ospica u dr\u017eavama koje su ukinule\ncijepljenje ili tamo gdje roditelji odbijaju cijepiti svoju djecu.<\/p>\n\n\n\n Jesu li cjepiva\ndovoljno sigurna za djecu i odrasle? Postoje li opasne nuspojave i koliko su\n\u010deste? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Svaka tvar, svaka hrana i svaki lijek, pa tako i cjepiva mogu kod odre\u0111enog malog broja osoba izazvati reakcije i ne\u017eeljene nuspojave: kao \u0161to postoji alergija na neku hranu (mlijeko, jagode, kikiriki\u2026), tako neke osobe mogu biti alergi\u010dne na neke sastojke cjepiva. Me\u0111utim, te reakcije su vrlo rijetke, a jo\u0161 rje\u0111e predstavljaju opasnost po zdravlje; u pravilu su blage i prolaznog karaktera, bez posljedica. S druge strane, te\u0161ke nuspojave (one koje mogu izazvati ozbiljne i trajne posljedice) ekstremno su rijetke: ovisno o vrsti cjepiva pojavljuju se u manje od jedan do dva slu\u010daja na milijun cijepljenih osoba. <\/strong><\/p>\n\n\n\n A ako usporedimo vjerojatnost pojave ozbiljnih, trajnih nuspojava cijepljenja s rizikom od ozbiljnih i trajnih posljedica bolesti nastalih zbog necijepljenja, vidjet \u0107emo da je cijepljenje na stotinu tisu\u0107a puta manje opasno nego obolijevanje od takve bolesti. Osim toga, znanstvenici neprestano rade na pobolj\u0161anju i usavr\u0161avanju cjepiva, kao i na pozornom pra\u0107enju i otkrivanju razloga ne\u017eeljenih reakcija i nuspojava cijepljenja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n NEINFORMIRANOST SVARA ZABLUDE<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako se\nosigurava da cjepiva budu sigurna i u\u010dinkovita? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Visoka u\u010dinkovitost\ni niski postotak pojave nuspojava cjepiva najva\u017eniji su ciljevi kontinuiranog\nrada, istra\u017eivanja i uzajamne suradnje velikog broja stru\u010dnjaka \u2013 imunologa,\ninfektologa, mikrobiologa, biokemi\u010dara, epidemiologa, laboratorijskih in\u017eenjera\ni farmakologa \u2013 u stotinama vrhunskih laboratorija u svijetu. Ispitivanje\nu\u010dinkovitosti i testiranje sigurnosti cjepiva provodi se kroz nekoliko\nstupnjeva (faza) koje nekada traju mjesecima i godinama: od prvih testiranja na\nuzorcima stanica i tkiva, preko primjene na laboratorijskim \u017eivotinjama, sve do\nkona\u010dnog ispitivanja na ljudima. Tek nakon prolaska svih koraka provjere,\ncjepivo se stavlja u uporabu, a i nakon toga se neprestano prati i kontrolira\npojava eventualnih ne\u017eeljenih reakcija. <\/p>\n\n\n\n Koje su\nnaj\u010de\u0161\u0107e zablude o cjepivima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zablude su \u2013\nne samo u slu\u010daju cijepljenja i cjepiva \u2013 uvijek posljedica nedovoljne\ninformiranosti (ili jo\u0161 gore \u2013 pogre\u0161nih informacija), dakle nedovoljnog ili\npogre\u0161nog znanja o nekoj stvari ili pojavi. Jedan mali broj ljudi misli da su\ncjepiva opasna jer uzrokuju trajno o\u0161te\u0107enje zdravlja ili smrt u cijepljenih\nosoba, neki govore da se cjepiva namjerno zaga\u0111uju toksi\u010dnim tvarima, a neki\n\u010dak misle da se putem cijepljenja mo\u017ee u organizam unijeti elektronske naprave\npomo\u0107u kojih zlo\u010dina\u010dke organizacije posjeduju kontrolu nad pona\u0161anjem i zdravljem\ncijepljenih ljudi.<\/p>\n\n\n\n Posljedice\ntakvih zabluda mogu biti te\u0161ke i neugodne: roditelji mogu odbiti cijepljenje\nsvoje djece i tako ih izlo\u017eiti \u017eivotno opasnim infekcijama i bolestima od kojih\nbi djeca ina\u010de na jednostavan i bezopasan na\u010din bila za\u0161ti\u0107ena cijepljenjem.\nNa\u017ealost, zablude o cjepivima su posljednjih godina u nekoliko navrata bile\nizravan uzrok masovnih i ponekad te\u0161kih obolijevanja, pa i smrtnih slu\u010dajeva\nkod necijepljene djece oboljele od bolesti kao \u0161to su morbili (ospice) ili\npertusis (hripavac).<\/p>\n\n\n\n Koji su najnoviji i najva\u017eniji napredci u medicini?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Cjelokupna\nznanost se sve br\u017ee i vi\u0161e razvija i napreduje, a s njom i medicina.\nPosljednjih godina sve vi\u0161e otkrivamo o do sada nepoznatim detaljima o ljudskoj\ngenetici, o na\u010dinima nastanka i naslje\u0111ivanja nekih bolesti, a istovremeno i o\nmogu\u0107nostima da se pomo\u0107u genetskih tehnologija (tzv. bioin\u017eenjeringa i\ngenetskog modificiranja) izra\u0111uju lijekovi, cjepiva i metode terapije protiv\nsve ve\u0107eg broja bolesti za koje smo donedavno smatrali da su neizlje\u010dive.<\/p>\n\n\n\n Onako kako\nse cijepljenje smatra jednim od do sada najve\u0107ih znanstveno-medicinskih\ndostignu\u0107a, tako nam suvremeni napredak nudi budu\u0107a velika dostignu\u0107a kao \u0161to\nsu metode intervencije na genima putem tehnologija kao \u0161to je primjerice CRISPR\/Cas9,\ngeneti\u010dki \u201ealat za popravak\u201c gre\u0161aka na DNK, genima i kromosomima. Pred vama\nmladima otvaraju se velike mogu\u0107nosti za nova i vrlo uzbudljiva otkri\u0107a u znanosti\ni medicini.<\/p>\n\n\n\n Razgovarala: Iva Lea Eri\u0107, 6. c<\/strong><\/p>\n\n\n\n Objavljeno: 15. prosinca 2023. Cjepivo je ne\u0161to poput ratni\u010dke obuke u miru: stvaranje vrhunskog i u\u010dinkovitog ratni\u010dkog iskustva kojega na\u0161 imunosni sustav mo\u017ee ste\u0107i bez izravnog susreta s neprijateljem, bez prebolijevanja prave bolesti, pod kontroliranim i nadziranim uvjetima, uz minimum rizika od posljedica. Roditelji mogu odbiti cijepljenje svoje djece i tako ih izlo\u017eiti \u017eivotno opasnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2465,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"_uag_custom_page_level_css":"","footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-2462","post","type-post","status-publish","format-gallery","has-post-thumbnail","hentry","category-poznati-retfalcani","post_format-post-format-gallery"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"uagb_featured_image_src":{"full":["https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/berecki-1.png",749,444,false],"thumbnail":["https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/berecki-1-150x150.png",150,150,true],"medium":["https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/berecki-1-300x178.png",300,178,true],"medium_large":["https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/berecki-1.png",749,444,false],"large":["https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/berecki-1.png",749,444,false],"1536x1536":["https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/berecki-1.png",749,444,false],"2048x2048":["https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/berecki-1.png",749,444,false]},"uagb_author_info":{"display_name":"admin","author_link":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/?author=1"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"Objavljeno: 15. prosinca 2023. Cjepivo je ne\u0161to poput ratni\u010dke obuke u miru: stvaranje vrhunskog i u\u010dinkovitog ratni\u010dkog iskustva kojega na\u0161 imunosni sustav mo\u017ee ste\u0107i bez izravnog susreta s neprijateljem, bez prebolijevanja prave bolesti, pod kontroliranim i nadziranim uvjetima, uz minimum rizika od posljedica. Roditelji mogu odbiti cijepljenje svoje djece i tako ih izlo\u017eiti \u017eivotno opasnim…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2462","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2462"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2462\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2465"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.kabege.com\/KBG-2023-2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/kbg-retfala.com\/\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/berecki-2-750x482.png\")
<\/figure>\n\n\n\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"